Hljeb je više od namirnice i jedan od najstarijih kultiviranih proizvoda. Još u neolitiku (mlađe kameno doba), prije 11.000, godina, naši preci počeli su uzgajati žitarice, najprije žito i emer, a tek kasnije pšenicu i ječam. Dobijena zrna godinama su žvakali, potom su ih počeli gnječiti i miješati s vodom u kašu. Drugi važan korak u nastanku hljeba bila je spoznaja da se kaša ostavljena na vrućem kamenu transformiše, odnosno, pretvara u neku vrstu ravnog hljeba. Praktičan obrok koji je tada otkriven nije uporediv s današnjim hljebom, a prvi koji je nalikovao njemu pekli su stari Egipćani na Nilu. Oni su izgradili prve pekare i poznavali su preko 30 sorti hljeba.

Brojni su načini na koje se danas možemo poigravati u svojoj kuhinji i razvijati vlastito kulinarsko umijeće. Hljeb s kurkumom nazvala sam simbolično – Žuti hljeb. Priprema je jednostavna: u kilogram bijelog brašna umiješati Dr. Oetker kvasac (veganfriendly), po 100 grama bundevinih i lanenih sjemenki, dvije ne potpuno pune kašike kurkume i jednu kašiku himalajske soli. Zamijesiti toplom vodom i ostaviti da se tijesto podigne. Potom ga premijesiti, te staviti u tepsiju obloženu papirom za pečenje. Kada tijesto ponovo nadođe, dobro ugrijati rernu na maksimalnoj temperaturi i staviti hljeb. Već nakon desetak minuta temperatura se može smanjiti na 230 stepeni, a ubrzo na 200. Pratiti proces pečenja kako hljeb ne bi zagorio.